04.02.2023
Dragi roditelji,
polazak u školu značajan je korak u životu svakog djeteta, ali i roditelja. No, ne brinite. Preživjeli ste polazak u vrtić, prvo odvajanje, odvikavanje od pelena i još mnogo toga. Prvi razred neće biti baš tako stresan. J
Dijete koje je tjelesno, kognitivno, govorno i socio-emocionalno zrelo, biti će sretno u školi. Što to sve znači? Kognitivno zrelo dijete ima dobro razvijenu pažnju, može se duže vrijeme igrati (kažemo još da je sposoban „zaigrati se“) i baviti različitim aktivnostima (slušati priče, crtati itd.), ustrajno je i dovrši to što je započelo. Takvo dijete zna razlikovati i imenovati boje te uočava razlike među predmetima. Predškolarac ne mora znati čitati! Čitanje je vještina koja se usvaja u školi.
PREDČITALAČKE I PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE
Iako Vaše dijete još uvijek ne mora znati čitati, bilo bi dobro da ima razvijene predčitalačke i predmatematičke vještine. Jedna od predčitalakčkih vještina je npr. sposobnost djeteta da poveže simbol sa njegovim značenjem.
Predmatematičke vještine predstavljaju vještine snalaženja u prostoru (odnosi unutra – vani, gore – dolje, ispod – iznad), razumijevanje količine (jesu li dvije skupine jednake ili je jedna skupina veća/manja), razumijevanje svojstava različitih predmeta (da li je kockica plava ili crvena; da li je voda hladna ili topla) i tako dalje.
Također, kognitivno zrelo dijete sposobno je prepričati priču, neki doživljaj, ili pak opisati sliku u slikovnici. Što nam sve ovo govori? Sve vještine koje bi Vaš predškolarac morao imati stječu se tokom cijelog djetinjstva, a ne zadnju godinu u vrtiću. Predčitalačke i predmatematičke vještine pomoći će Vašem djetetu da lakše svlada gradivo prvog razreda, a usvajanje tih vještina najbrže je kroz igru! Učenje djeteta čitanju i računanju bez adekvatne osnove pogrešno je i vrlo teško. Zato nemojte preskakati korake. Sva potrebna znanja za školu dijete stječe kroz svakodevni život (igra skrivača, igra lego kockama, igra u dječjoj kuhinjici; pospremanje – crvene kockice u veliku kutiju, roza perlice u malenu kutiju, medvjedić na krevet; kupovanje – razlikovanje mandarine i naranče; kuhanje s roditeljima – razlikovanje mrkve i celera itd.). Također, vrlo je važno čitati djetetu. Čitajte djeci što je češće moguće! Samo uživanje u knjigama s Vama razvija vještinu rane pismenosti i pomaže u poticanju ljubavi prema čitanju. Kada čitate, razgovarajte s djetetom o toj priči, istaknite nove riječi i postavljajte pitanja – to će im pomoći u razumijevanju, razvoju riječnika i poznavanju jezika.
SOCIO-EMOCIONALNA ZRELOST
Dijete spremno za školu je socio-emocionalno zrelo. Takvo dijete sposobno je samostalno funkcionirati i odvojiti se od roditelja na nekoliko sati dnevno. U školi se ponekad dešavaju situacije koje djecu izlažu tjeskobi, strahu od neuspjeha i stresu – stoga je važno da dijete posjeduje emocionalnu stabilnost (u skladu s dobi). Važno je da može kontrolirati burne emocionalne reakcije, strpiti se i pričekati na red, poštovati dogovorena pravila i dogovorom rješavati manje sukobe. Naravno, mora biti samostalno u brizi za sebe – samostalno obuvanje, oblačenje itd.
Socio-emocionalnu zrelost kod djeteta možemo razvijati tako da smo podrška u izražavanju svih djetetovih emocija (potičemo ga da izverbalizira osjećaje – „kako se osjećaš?“). Kada dijete u svojoj burnoj reakciji stane da razmisli i pronađe točnu riječ koja bi opisala kako se trenutno osjeća (npr. „ljut sam zbog toga što...“) , limbički sustav u mozgu, tzv. „kapetan naših emocija“ stišava se jer ga nadglašava dio mozga zadužen za razmišljanje i planiranje. Vježbajući stišavanje limbičkog sustava i nadglašavanje sustava za razmišljanje i planiranje, dijete postaje sve bolje u samokontroli i smirivanju. Nemojte učiti dijete da je ljutnja loša. Nije, samo reakcije mogu biti prihvatljive ili neprihvatljive!
Važno je i podržati djetetovu vjeru u sebe i svoje snage. Nemojte ga opterećivati svojim previsokim očekivanjima; naglasak stavite na trud, a manje na uspjeh. Potičite suradnju s drugima, potičite njegovu samostalnost (možete ga zadužiti sitnim zadacima – spremanje, sudjelovanje u pripremi obroka, briga o biljci ili kućnom ljubimcu). Poučite ga odgovornom snalaženju u prometu. Igrajte što više društvenih igara – odlične su za učenje dijeljenja, čekanja na red i učenja kako se nositi s pobjedom/porazom.
Na kraju, nemojte zaboraviti, način na koji pričamo s djecom postaje njihov untarnji glas. Poticanjem, motiviranjem, adekvatnim postavljanjem granica, nagrađivanjem (što manje materijalnih nagrada i što više nagrada u smislu igranja društvene igre, zajedničkog crtanja, polaska na igralište i slično), pomoći ćemo djetetu da razvije svoj pun potencijal.
Za bilo kakva pitanja i informacije, dostupna sam na 099/518-7382.
Nikolina Magaš, stručni suradnik – psiholog.
Preuzmite dokument:
Sad smo predškolarci i predškolarke